
Dejan Kolarski
KRATAK SADRŽAJ
Više od dve decenije, korozija metala usled prisustva korozivnog sumpora u izolacionim tečnostima prepoznata je kao značajan problem u energetskim transformatorima (ET). U početku je problem bio uglavnom povezan sa korozijom bakra, koju je elektroenergetska industrija u međuvremenu uspešno rešila. Međutim, tokom poslednje decenije pojavili su se novi izazovi usled prijavljenih slučajeva kvarova transformatora i inspekcijskih nalaza, nastalih kao posledica korozije srebrnih komponenti unutar ET. Ovaj rad se fokusira na bolje razumevanje fenomena korozije srebra, pre svega ispitnih metoda kao i strategije za rešavanje problema korozivnog sumpora. Nedavna istraživanja su pokazala da značajan broj izolacionih tečnosti na bazi sintetskih estara takođe pokazuje korozivnost prema srebru prema ASTM D 1275-15 testu korozije srebrne trake, usled prisustva elementarnog sumpora (S₈) u sub-ppm koncentracijama (0,3 do 0,8 ppm), dok dibenzil-disulfid (DBDS) nije detektovan u uljima. Za tačnu procenu rizika od korozije srebra neophodno je kombinovati tehnike kvantifikacije sumpora sa primenskim testovima korozije srebra. Gasna hromatografija sa mikro detektorom zahvata elektrona (µESD) pokazala se kao izuzetno efikasna analitička metoda za kvantifikaciju elementarnog sumpora u izolacionim tečnostima. Ova tehnika pruža visoku osetljivost, sa granicama detekcije i kvantifikacije od 0,05 ppm za sintetske estre i 0,07 ppm za mineralna ulja, što je čini pogodnom za kvantifikaciju čak i tragova elementarnog sumpora u izolacionim tečnostima. Pored toga, ustanovljeno je da metal pasivatori, poput toluil-triazola i benzo-triazola, nisu efikasni u zaštiti srebrnih površina od korozije. Zbog toga su korektivne mere često ograničene na zamenu fluida ili tretmane kojima bi se korozivna jedinjenja sumpora uklonila iz izolacionih tečnosti. Tradicionalne metode rerafinacije i regeneracije ulja, pokazale su se kao neefikasne u uklanjanju elementarnog sumpora iz sintetičkih estara. Pored toga, ove metode teško ispunjavaju savremene zahteve Evropske unije u okviru inicijative „Zeleni dogovor“, usmerene na smanjenje ugljeničnog otiska. U slučaju korozije posrebrenih komponenti teretne regulacione preklopke, preporučuje se inspekcija i korektivno održavanje. Korodirani srebrni kontakti moraju se ili temeljno očistiti ili u potpunosti zameniti novim. U ovom radu predstavljeni su Tesla’Ssorb i TeslaCleans, kao novo integrisano tehnološko rešenje. Tesla’Ssorb predstavlja novi, specijalno sintetisan adsorbent za uklanjanje elementarnog sumpora iz izolacionih fluida na bazi sintetskih estara. Korišćenjem specijalizovanog mobilnog postrojenja koje se direktno povezuje na transformator, tretman ulja Tesla’Ssorb -om može se izvoditi dok je transformator pod naponom i u radu. Ovakav pristup minimizuje zastoje i smanjuje količinu otpada. Pored eliminacije korozivnog sumpora, tretman poboljšava ključne karakteristike izolacionog fluida kao što su: faktor dielektričnih gubitaka, sadržaj kiselih produkata starenja i probojni napon. Pored tretmana ulja, TeslaCleans predstavlja nedestruktivno hemijsko rešenje, specijalno formulisano za uklanjanje naslaga srebro-sulfida sa srebrnih komponenti teretnih regulacionih preklopki (TRP). Za razliku od abrazivnog mehaničkog čišćenja, ova metoda čuva integritet posrebrenih površina kroz jednostavan proces brisanja, vraćajući komponente u prvobitno stanje i obezbeđujući dugoročnu pouzdanost. Zajedno, Tesla’Ssorb i TeslaCleans tehnologije pružaju sveobuhvatan, održiv i visoko efikasan pristup za trajno uklanjanje korozije srebra usled prisustva korozivnih sumpornih jedinjenja, uz obezbeđivanje dugoročne pouzdanosti energetskih transformatora.
Ključne reči: korozija srebra, elementarni sumpor, sintetski estar, srebro-sulfid, TRP, obrada, regeneracija
Biografija predavača
Dejan Kolarski, master inženjer hemijske tehnologije, zaposlen je u Elektrotehničkom institutu „Nikola Tesla“ a.d. Beograd od 2018. godine. anganžovan je kao stručni saradnik u specijalizovanoj laboratoriji za ispitivanje izolacionih ulja i papira, akreditovanoj u skladu sa standardom IEC 17025, gde je angažovan na instrumentalnim metodama ispitivanja izolacionih ulja kao i razvoju novih postupaka obrade izolacionih ulja. U novembru 2019. godine upisao je doktorske akademske studije na Univerzitetu u Beogradu, Tehnološko-metalurškom fakultetu, na Katedri za hemijsko inženjerstvo. Njegovo doktorsko istraživanje usmereno je na razvoj i optimizaciju procesa za desulfurizaciju mineralnih izolacionih ulja, sa posebnim fokusom na povećanje efikasnosti, stabilnosti i industrijske primenljivosti razvijenih rešenja. Autor je i koautor nekoliko objavljenih naučnih radova i aktivno je učestvovao u više istraživačkih i razvojnih projekata iz oblasti tretmana i regeneracije izolacionih ulja. Godine 2023. podneo je patentnu prijavu pod nazivom „Postupak za desulfurizaciju“ (br. P-2023/0532). Takođe je pronalazač međunarodno registrovanog patenta GB2631809B pod nazivom „Desulphurisation Process“.

