
Dr Maja Grbić
Kratak sadržaj: Analiza galvanskog uticaja transformatorske stanice naponskog nivoa 220/66/11 kV na metalni cevovod prilikom zemljospoja
Cilj rada je analiza galvanskog uticaja između uzemljivačke mreže transformatorske stanice naponskog nivoa 220/66/11 kV i metalnog cevovoda koji se nalazi u blizini, prilikom zemljospoja u transformatorskoj stanici. U radu je izvršena procena potencijalnih rizika po bezbednost osoblja i sigurnost izolacionog sistema cevovoda i izložene su potrebne mere za eliminisanje navedenih rizika. Cevovod prolazi na rastojanju od približno 40 m od transformatorske stanice, što je manje od dozvoljenog rastojanja od 150 m za galvanski uticaj, prema standardu EN 50443. Rad se zasniva na analizi jednofaznog zemljospoja u transformatorskoj stanici i njegovog uticaja na cevovod. Prilikom zemljospoja javljaju se povišeni naponi između cevovoda i okolnog zemljišta, što dovodi do pojave povišenog potencijala na izolacionom sistemu cevovoda kao i pojave napona dodira. Prilikom analize galvanskog uticaja od najveće važnosti je određivanje napona cevovoda prema referentnoj zemlji. Za zaštitu osoblja, naponi dodira moraju biti manji od dozvoljenih vrednosti datih u standardima EN 50443 i IEEE 80. Standardom IEEE 80 propisana je stroža granica od 235 V, dobijena za trajanje kvara od 0,35 s. Za zaštitu cevovoda, propisana je granica od 2000 V koja važi kako za napone cevovoda prema zemlji, tako i za napone na izolacionim umecima cevovoda. Napon na izolaciji cevovoda računat je na celoj dužini, a rezultati pokazuju da je napon na izolaciji u blizini transformatorske stanice neznatno ispod granice od 2000 V propisane standardom EN 50443. Naponi na izolacionim umecima su takođe ispod dozvoljene granice od 2000 V. Naponi dodira, koji predstavljaju rizik za osoblje, računati su na celoj dužini cevovoda. U blizini transformatorske stanice, vrednosti napona dodira prekoračuju graničnu vrednost od od 235 V definisanu standardom IEEE 80. U radu je određena zona u kojoj vrednosti napona dodira premašuju dozvoljene vrednosti, pri čemu je maksimalna dobijena vrednost napona dodira iznosila 2006 V. Ova zona je određena na osnovu lokacija mernih stanica duž cevovoda, gde je rizik od električnog udara najveći. Kako bi se eliminisao rizik od opasnih napona dodira, u radu je predložena izolacija stajališta postavljanjem izolacionog sloja. Kako bi se smanjili naponi dodira, neophodno je postavljanje sloja od izolacionog materijala čija je specifična električna otpornost 10000 Ωm a debljina sloja najmanje 80 mm. Izolacioni sloj mora biti tako postavljen da onemogućava dodir mernih stanica sa mesta izvan izolacionog sloja. Uvažavanjem izolacionog sloja, naponi dodira su ponovo proračunati a rezultati su pokazali da su vrednosti ispod dozvoljenih 235 V, čime je potvrđena bezbednost osoblja. Dobijeni rezultati ukazuju na potrebu za redovnim praćenjem i primenom mera za zaštitu osoblja i izolacije cevovoda od opasnih galvanskih uticaja koji se javljaju prilikom zemljospoja.
Ključne reči: galvanski uticaj, interferencija, transformatorska stanica, zemljospoj, napon dodira
Kratak sadržaj: Metodologija za ocenu izloženosti radnika elektromagnetskom polju prilikom radova u blizini napona na dvosistemskim prenosnim nadzemnim vodovima
Trenutna praksa izvođenja radova na održavanju prenosnih dvosistemskih nadzemnih vodova u Republici Srbiji zahteva da, iako se radovi obavljaju samo na jednom vodu, u toku rada oba voda moraju biti van pogona. Ovakva dosadašnja praksa u prenosnom sistemu Srbije se menja da bi se otvorila mogućnost da se isključi samo onaj vod na kome se obavljaju radovi (pasivni sistem), kako bi drugi vod na istom stubu (aktivni sistem) ostao u pogonu. Pre davanja odobrenja za ovakvu radnu proceduru, potrebno je analizirati sve potencijalne rizike kojima radnici mogu biti izloženi i po potrebi obezbediti adekvatne mere zaštite. Ovakva praksa uključuje i određeni rizik u vezi sa izlaganjem radnika električnom i magnetskom polju, što zahteva dalju analizu. Dok se radovi obavljaju na pasivnom sistemu, radnici su izloženi elektromagnetskom polju koje emituje aktivni sistem. Rad predstavlja detaljnu analizu rizika usled izloženosti radnika elektromagnetskom polju na primeru tipičnog dvosistemskog nadzemnog voda. Analiza je zasnovana na rezultatima dobijenim merenjima i proračunima jačine električnog polja i magnetske indukcije. Merenjima jačine električnog polja i magnetske indukcije dobijaju se vrednosti polja koje odgovaraju vremenskom periodu merenja. Pošto se naponi nadzemnog voda ne menjaju značajno, rezultati jačine električnog polja dobijeni merenjem mogu se direktno koristiti za procenu izloženosti radnika. S druge strane, pošto su struje opterećenja nadzemnog voda promenljive, rezultate magnetske indukcije dobijene merenjem potrebno je analizirati uzimajući u obzir struje opterećenja aktivnog sistema u periodu merenja, kako bi se došlo do zaključka koji uzima u obzir najnepovoljniji režim rada, koji dovodi do najviših nivoa izloženosti. Iz tog razloga se vrše proračuni magnetskog polja na osnovu modelovanja voda. Prilikom analize uticaja električnog i magnetskog polja na radnike pretpostavlja se da se radnik nalazi unutar radne zone definisane postupkom za izvođenje radova na dvosistemskim nadzemnim vodovima. Radna zona se definiše kao prostor oko provodnika pasivnog sistema do vertikalne ose nadzemnog voda. Radovi se mogu obavljati direktno sa stuba ili iz korpe, dok maksimalno dozvoljeno rastojanje između stuba i mesta rada iznosi 30 m. Merenja jačine električnog polja i magnetske indukcije se vrše na mernim mestima koja se nalaze unutar definisane radne zone. U cilju sprovođenja merenja unutar radne zone razvijena je nova metoda merenja. Vrednosti jačine električnog polja i magnetske indukcije dobijene merenjima i proračunima upoređene su sa akcionim vrednostima propisanim važećim nacionalnim propisima i Direktivom 2013/35/EU, na osnovu čega je donet zaključak o usaglašenosti dobijenih rezultata sa navedenim propisima.
Ključne reči: Jačina elektičnog polja, magnetska indukcija, Direktiva 2013/35/EU, izloženost radnika, dvosistemski nadzemni vod
Kratak sadržaj: Analiza nivoa elektromagnetskog polja u okolini stuba mešovitog prenosnog voda na mestu prelaska iz nadzemne deonice u kablovsku
U radu su analizirani nivoi elektromagnetskog polja u okolini stuba mešovitog voda naponskog nivoa 110 kV, na mestu prelaska iz nadzemne u kablovsku deonicu. Cilj istraživanja je kvantifikacija elektromagnetskog polja u neposrednoj blizini ovog stuba i upoređivanje sa nivoima polja na nadzemnoj i kablovskoj deonici voda. Istraživanje obuhvata dva komplementarna pristupa – terenska merenja i numeričko modelovanje. Merenja elektromagnetskog polja su sprovedena u realnim uslovima, u okolini pomenutog stuba, korišćenjem odgovarajuće merne opreme. Pored merenja, vrši se i proračun elektromagnetskog polja korišćenjem specijalizovanog softvera za računarsku simulaciju. Model obuhvata sve relevantne parametre voda, uključujući geometriju provodnika, njihovu visinu iznad tla i električne karakteristike voda. Simulacije će pružiti detaljan uvid u raspodelu elektromagnetskog polja u prostoru i omogućiti poređenje sa eksperimentalno dobijenim rezultatima. Dobijeni rezultati pružiće uvid u razlike između nivoa elektromagnetskog polja u okolini stuba u poređenju sa nivoima na nadzemnoj i kablovskoj deonici voda. Dobijeni rezultati su analizirani u kontekstu važećih propisa iz oblasti zaštite stanovništva od nejonizujućeg zračenja. Pored analize nivoa elektromagnetskog polja, u radu je dat i predlog mera za smanjenje nivoa polja u okolini ovakvih stubova i istaknut je značaj pravilnog planiranja i projektovanja vodova, kako bi se minimizirali negativni uticaji elektromagnetskog polja na okolinu. Zaključci rada pružaju konkretne informacije o karakteristikama elektromagnetskog polja u specifičnim uslovima prelaska iz nadzemnog u kablovski vod i doprinose daljim istraživanjima i razvoju metoda za smanjenje elektromagnetskog zračenja u blizini elektroenergetskih vodova.
Ključne reči: elektromagnetsko polje, nejonizujuće zračenje, jačina električnog polja, magnetska indukcija, mešoviti vod, prenosni vod
Biografija predavača
Dr Maja Grbić je rođena 1985. godine u Beogradu. Osnovne, master i doktorske akademske studije završila je 2010, 2012. i 2021. godine na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Od 2010. godine zaposlena je u Elektrotehničkom institutu Nikola Tesla, u Centru za elektroenergetske objekte. Tokom dosadašnjeg rada primarno se bavila istraživanjima u oblasti elektromagnetskih polja. Učestvovala je u izradi više od 50 studija, projekata i elaborata, 65 stručnih ocena opterećenja životne sredine za nove ili rekonstruisane izvore elektromagnetskih polja, kao i preko 1200 izveštaja o ispitivanjima. Od 2018. godine obavlja funkciju rukovodioca akreditovane Laboratorije za ispitivanje elektromagnetskih polja. Objavila je 88 radova u nacionalnim i međunarodnim časopisima i zbornicima sa konferencija, od kojih 62 kao prvi autor. Nagrađena je za najbolje radove prikazane na konferencijama CIRED Srbija (2012. i 2022. godine) i CIGRE Srbija (2019, 2021. i 2023. godine). Dobitnica je nagrade Privredne komore Beograda za najbolji master rad i nagrade Privredne komore Srbije za najbolju doktorsku disertaciju. Članica je međunarodnih udruženja CIGRE i IEEE, kao i srpskih nacionalnih komiteta CIGRE i CIRED.

