
Dr Maja Grbić
Kratak sadržaj
Zaštita stanovništva od izloženosti elektromagnetskim poljima predstavlja veoma značajnu oblast, koja je predmet intenzivnog istraživanja tokom poslednjih nekoliko decenija. Kao rezultat navedenih istraživanja usvojene su međunarodne preporuke i standardi, a u velikom broju zemalja doneta je i nacionalna regulativa kojom se, između ostalog, utvrđuju i granice izlaganja stanovništva elektromagnetskim poljima. Ova tema je u Republici Srbiji postala posebno aktuelna tokom poslednjih 15 godina imajući u vidu činjenicu da su 2009. godine usvojeni nacionalni propisi iz oblasti zaštite stanovništva od nejonizujućeg zračenja u životnoj sredini. Propisi, između ostalog, utvrđuju granice izlaganja stanovništva u zonama povećane osetljivosti, kao i način i periodiku ispitivanja. Pošto su predmet razmatranja prenosni vodovi i postrojenja, dat je prikaz i analiza najznačajnijih odredbi nacionalnih propisa koje se odnose na elektromagnetsko polje industrijske učestanosti (50 Hz). Ispitivanja se u praksi sprovode putem merenja, a u određenim slučajevima i putem proračuna. Merenjem se dobijaju rezultati električnog i magnetskog polja u datom trenutku, koji zavise od uslova na terenu u vreme merenja. Pod ovim uslovima podrazumevaju se trenutna geometrija izvora polja, njegovo strujno opterećenje, naponi, kao i postojanje objekata u blizini mernih mesta koji mogu dovesti do perturbacije električnog polja. Prilikom ocenjivanja usaglašenosti sa propisanim granicama izlaganja neophodno je imati u vidu pogonske uslove izvora koji su najnepovoljniji sa aspekta nivoa poljâ koji se javljaju u njegovoj okolini. Stoga je, radi procene najvećih mogućih nivoa električnog i magnetskog polja, u određenim slučajevima potrebno vršiti proračune poljâ, pri čemu je neophodno modelovati najkritičniji slučaj u pogledu izloženosti ljudi. Zbog svoje dužine i rasprostranjenosti, kao i blizine zonama povećane osetljivosti nadzemni vodovi predstavljaju veoma značajne izvore niskofrekventnog elektromagnetskog polja u životnoj sredini. U slučaju postojećih vodova i transformatorskih stanica sprovode se prva, a po potrebi i periodična ispitivanja jednom u četiri godine. U slučaju izgradnje novih prenosnih nadzemnih vodova i transformatorskih stanica ili rekonstrukcije postojećih, važećim nacionalnim propisima predviđena je izrada stručne ocene opterećenja životne sredine. Stručna ocena podrazumeva merenje električnog i magnetskog polja, čime se uzima u obzir postojeće stanje, tj. uticaj postojećih izvora elektromagnetskog polja ukoliko oni postoje na datoj lokaciji, kao i proračun elektromagnetskog polja za buduće stanje, čime se uvažava doprinos izvora koji se gradi ili rekonstruiše.
Ukoliko se prvim ili periodičnim ispitivanjima u zoni povećane osetljivosti izmeri vrednost električnog ili magnetskog polja koja prekoračuje referentni nivo, neophodna je primena mera za smanjenje vrednosti polja. Pomenute mere se mogu primeniti na izvoru polja ili na štićenoj zoni, a razlikuju se u zavisnosti od toga da li je potrebno smanjenje nivoa električnog, magnetskog ili oba polja.
Na osnovu velikog broja ispitivanja sprovedenih u prethodnom periodu prikazani su nivoi polja koji se javljaju u okolini prenosnih elektroenergetskih nadzemnih vodova i transformatorskih stanica i data je analiza dobijenih rezultata. Na osnovu iskustava iz prethodnog perioda zaključeno je da su u praksi retki slučajevi u kojima su merenjima dobijene vrednosti električnog ili magnetskog polja koje prekoračuju propisane granice. Takođe su prikazani realni primeri u kojima je prilikom prethodnih ispitivanja došlo do prekoračenja referentnih nivoa, kao i metode koje su primenjene da bi vrednosti polja bile smanjene ispod propisanih referentnih graničnih nivoa.
Ključne reči: električno polje, magnetska indukcija, nejonizujuće zračenje, prenosni vod, transformatorska stanica
Biografija predavača
Dr Maja Grbićje rođena 1985. godine u Beogradu. Osnovne, master i doktorske akademske studije završila je 2010, 2012. i 2021. godine na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Od 2010. godine zaposlena je u Elektrotehničkom institutu Nikola Tesla, u Centru za elektroenergetske objekte. Tokom 2022. godine izabrana je u zvanje naučnog saradnika i stekla je najviše zvanje stručnog savetnika. Tokom dosadašnjeg rada primarno se bavila istraživanjima u oblasti elektromagnetskih polja. Takođe se bavila istraživanjima u oblasti elektromagnetske interferencije, buke, obnovljivih izvora energije, specifične električne otpornosti tla i uzemljenja. Učestvovala je u izradi 25 studija i projekata, od toga 16 puta u funkciji rukovodioca. Takođe je učestvovala u izradi 60 stručnih ocena opterećenja životne sredine za nove ili rekonstruisane izvore elektromagnetskih polja, primarno u funkciji rukovodioca, kao i u izradi 20 elaborata i preko 1100 izveštaja o ispitivanjima, od kojih se većina odnosi na ispitivanja elektromagnetskih polja. Od 2018. godine obavlja funkciju rukovodioca akreditovane Laboratorije za ispitivanje elektromagnetskih polja. Objavila je 78 radova u nacionalnim i međunarodnim časopisima i zbornicima sa konferencija, od kojih 56 kao prvi autor. Nagrađena je za najbolje radove prikazane na konferencijama CIREDSrbija 2012. i 2022. godine, kao i za najbolje radove na konferencijama CIGRESrbija 2019, 2021. i 2023. godine. Dobitnica je nagrade Privredne komore Beograda za najbolji master rad odbranjen u Republici Srbiji tokom školske 2011/2012. godine. Takođe je dobitnica nagrade Privredne komore Srbije za najbolju doktorsku disertaciju odbranjenu u Republici Srbiji tokom školske 2020/2021. godine. Članica je međunarodnih udruženja CIGREi IEEE, kao i srpskih nacionalnih komiteta CIGRE i CIRED.

