
Lazar Nikolić
KRATAK SADRŽAJ
Sve izraženija integracija obnovljivih izvora energije u distributivne elektroenergetske mreže, naročito solarnih elektrana, dovodi do značajnih promena u tokovima energije unutar sistema. Povećavanje instalisane snage solarnih elektrana u distributivnom elektroenergetskom sistemu može izazvati pojavu suprotnog toka energije kroz transformator, što može uzrokovati pojavu većeg opterećenja nego u slučaju kada je bila napajana samo potrošnja. S obzirom da solarne elektrane najviše proizvode tokom letnjeg perioda, kada su i temperature ambijenta najveće, takav režim rada može značajno uticati na termičko opterećenje transformatora i posledično ubrzati njegovo starenje. U ovom radu cilj je proceniti maksimalni kapacitet solarnih elektrana koji se može bezbedno priključiti u konzumnom području distributivnog transformatora, uz očuvanje njegovog životnog veka i poštovanje tehničkih ograničenja. Termički model transformatora razvijen je u skladu sa važećim IEC standardima koji definišu termička ograničenja, temperature namotaja i kriterijume starenja izolacionog sistema. Primena dinamičkog termičkog rejtinga (Dynamic Thermal Rating – DTR) omogućava realističnu i vremenski zavisnu procenu maksimalnog opterećenja transformatora u zavisnosti od promenljivih radnih i ambijentalnih uslova, koji uključuju vremenske serije opterećenja transformatora, ambijentalnu temperaturu i intenzitet solarne iradacije. Za razliku od konvencionalnog statičkog pristupa određivanju dozvoljenog opterećenja, koji se zasniva na konzervativnim pretpostavkama i konstantnim uslovima okoline, primena dinamičkog pristupa omogućava preciznije modelovanje realnih radnih uslova transformatora tokom vremena. Pored osnovnog termičkog opterećenja, analiza uključuje i dodatne uticaje koji doprinose povećanju ukupnog zagrevanja transformatora. Posebna pažnja posvećena je uticaju varijacija napona izazvanih priključenjem solarnih elektrana, koje dovode do promena Džulovih gubitaka u namotajima i magnetnih gubitaka u jezgru transformatora. Takođe je razmatran i uticaj solarne iradacije na zagrevanje spoljašnje površine kućišta transformatora, što dodatno povećava temperaturu ulja i namotaja. Ovi efekti značajno doprinose ukupnom termičkom opterećenju i moraju se uključiti u proračun kako bi se obezbedila realistična procena dozvoljenog opterećenja transformatora. Na osnovu razvijenog termičkog modela formiran je algoritam koji omogućava integrisanu procenu maksimalnog dozvoljenog kapaciteta solarnih elektrana u konzumnom području transformatora, uz uvažavanje stvarnih radnih uslova, dodatnog termičkog opterećenja i naponskih uticaja, kao i primenu standardizovanih kriterijuma starenja definisanih IEC normama. Predloženi pristup omogućava detaljniju analizu uticaja solarnih elektrana na rad distributivnog transformatora i pruža pouzdan osnov za određivanje granice priključenja novih proizvodnih kapaciteta. Primena predloženog algoritma obezbeđuje pouzdan i sveobuhvatan okvir za planiranje priključenja solarnih kapaciteta u distributivnu mrežu, uz očuvanje životnog veka transformatora i poštovanje tehničkih ograničenja rada elektroenergetskog sistema.
Ključne reči: Termički model transformatora, DTR, Solarne elektrane, Varijacije napona
Biografija predavača
Lazar Nikolić rođen je 1997. godine u Gornjem Milanovcu. Diplomirao je na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Beogradu u septembru 2022. godine, na modulu Energetika. Iste godine upisao je master akademske studije na matičnom fakultetu, na smeru Obnovljivi izvori energije, koje je završio 2024. godine. Od septembra 2024. godine zaposlen je u Elektrotehničkom institutu Nikola Tesla, u Centru za elektroenergetske sisteme, na mestu saradnika. U okviru svog rada učestvuje u izradi studija iz oblasti analize elektroenergetskih sistema, koje obuhvataju proračun tokova snaga, analizu kratkih spojeva i naponskih prilika u mreži, analize stabilnosti elektroenergetskog sistema, kao i analizu mogućnosti priključenja distribuiranih izvora energije. Takođe učestvuje u izradi studija i elaborata za podešavanje parametara zaštitnih uređaja, analizu adekvatnosti postojećih podešenja zaštitnih uređaja, kao i konfiguraciju mikroprocesorskih zaštitnih uređaja. Član je Specijalizovane laboratorije za verifikaciju i ispitivanje uređaja relejne zaštite, u okviru koje se vrše funkcionalna i verifikaciona ispitivanja zaštitnih uređaja radi provere njihove ispravnosti, tačnosti i usklađenosti sa projektovanim podešenjima i relevantnim tehničkim standardima.

