logotype
  • POČETNA
  • INSTITUT
  • PROGRAM
  • O DOGAĐAJU
    • ODBOR
  • PREDAVAČI
  • GALERIJA 2025
  • LOKACIJA
  • KONTAKT
  • ARHIVA
    • TID 2024
      • ZBORNIK APSTRAKATA
      • PROGRAM KONFERENCIJE
      • PREDAVAČI
      • PROGRAMSKI ODBOR
      • ORGANIZACIONI ODBOR
      • GALERIJA
    • TID 2023.
      • ZBORNIK APSTRAKATA
      • PROGRAM
      • PREDAVAČI
      • GALERIJA
  • Srpski jezik
  • English
  • Ћирилица
  • Srpski jezik
  • English
  • POČETNA
  • INSTITUT
  • PROGRAM
  • O DOGAĐAJU
    • ODBOR
  • PREDAVAČI
  • GALERIJA 2025
  • LOKACIJA
  • KONTAKT
  • ARHIVA
    • TID 2024
      • ZBORNIK APSTRAKATA
      • PROGRAM KONFERENCIJE
      • PREDAVAČI
      • PROGRAMSKI ODBOR
      • ORGANIZACIONI ODBOR
      • GALERIJA
    • TID 2023.
      • ZBORNIK APSTRAKATA
      • PROGRAM
      • PREDAVAČI
      • GALERIJA
  • Srpski jezik
  • English
  • Ћирилица
logotype
logotype
  • POČETNA
  • INSTITUT
  • PROGRAM
  • O DOGAĐAJU
    • ODBOR
  • PREDAVAČI
  • GALERIJA 2025
  • LOKACIJA
  • KONTAKT
  • ARHIVA
    • TID 2024
      • ZBORNIK APSTRAKATA
      • PROGRAM KONFERENCIJE
      • PREDAVAČI
      • PROGRAMSKI ODBOR
      • ORGANIZACIONI ODBOR
      • GALERIJA
    • TID 2023.
      • ZBORNIK APSTRAKATA
      • PROGRAM
      • PREDAVAČI
      • GALERIJA
  • Srpski jezik
  • English
  • Ћирилица
Luka Ivanović
HomeTeamLuka Ivanović
Institut Nikola Tesla ad

Luka Ivanović

Pobudni sistemi za motor-generatore u RHE "Bajina Bašta" / Kritičko mišljenje u nauci i obrazovanju

KRATAK SADRŽAJ: Pobudni sistemi za motor-generatore u RHE "Bajina Bašta"

Protočna hidroelektrana HE „Bajina Bašta” i reverzibilna hidroelektrana RHE „Bajina Bašta” u Perućcu najveći je hidroenergetski objekat sagrađen na reci Drini. RHE „Bajina Bašta” ima veliki značaj za elektroenergetski sistem Srbije, zbog mogućnosti rada u generatorskom i motornom režimu ćime povećava fleksibilnost sistema sa aspekta upravljanja proizvodnjom i potrošnjom. Periodi manje potrošnje električne energije koriste se za punjenje gornjeg akumulacionog jezera, radom elektrane u motornom režimu. Kada se u sistemu javi potreba za dodatnom energijom, agregati prelaze na suprotan režim, pa se ispuštanjem vode iz jezera na višoj nadmorskoj visini pokreću turbine i stvara električna energija. Takođe, zbog svoje mogućnosti da brzo startuje i brzo promeni režim rada iz generatorskog u motorni i obrnuto ova elektrane može da brzo reaguje na poremećaje u sistemu i zameni bilo koji drugi agregat u sistemu „Elektroprivrede Srbije“. Samim tim i revitalizacija RHE „Bajina Bašta“ koja treba da produži životni vek agregata za nekoliko decenija ima veliki značaj za elektroenergetski sistem. Tokom 2024. revitalizovan je prvi agregat, dok je revitalizacija drugog agregata predviđena za 2025. „Elektrotehnički institut Nikola Tesla“ je u revitalizaciji učestvovao sa zamenom pobudnih sistema. U okviru energetskog dela sistema pobude ugrađene su komponente vrhunskih performansi: pobudni transformatori, prekidači, tiristorski mostovi, oprema za demagnetizaciju itd. Osnovu upravljačkog dela sistema pobude čine sertifikovani INTROL regulatori pobude u okviru kojih su realizovani sekventni automati za sve režime rada agregata: generatorski režim, motorni režim, sinhroni start, električno kočenje i test za potrebe ispitivanja. INTROL regulatori omogućavaju različite režime regulacije: automatska regulacija napona statora, automatska regulacija reaktivne snage i automatska regulacija faktora snage uz koje su realizovane limiterske funkcije i stabilizator elektroenergetskog sistema. Tiristorski mostovi i regulatori pobude su realizovani redundantno u konfiguraciji 1+1. Nakon ugradnje i povezivanja obavljena su podešavanja i ispitivanja sistema pobude koja su pokazala dobre performanse sistema čime sistem pobude omogućava pouzdan i stabilan rad agregata u svim režimima rada uz automatsko ograničenje rada unutar granica koje su definisane pogonskim dijagramom.

Ključne reči: Pobudni sistem, Motor, Generator, Revitalizacija

KRATAK SADRŽAJ: Kritičko mišljenje u nauci i obrazovanju

Kritičko mišljanje u nauci, je sposobnost razlikovanja činjenica od pretpostavki, analiziranje podataka bez pristrasnosti i postavljanje pitanja koja vode dubljem razumevanju sveta koji nas okružuje. Kroz kritičko mišljanje, naučnici dolaze do otkrića koja menjaju naš pogled na svet. Ono predstavlja osnovu na kojoj se izgrađuje naučni metod. Bez sposobnosti da kritički razmišljamo, naučni napredak bi bio znatno ograničen, a naša sposobnost da rešavamo probleme, donosimo inovacije i izgrađujemo održivu budućnost bila bi umanjena. Projekt NANO-THINK (Teaching critical thinking in science through nano-learning and virtual exchange principles) bavi se razvojem specijalizovanog programa učenja koji aktivno podstiče razvoj kritičkog mišljenja u različitim naučnim disciplinama. Korišćenjem tehnologije učenja na daljinu i koncepta nano učenja, ovaj projekt ima za cilj da pruži studentima efikasno i jedinstveno iskustvo učenja. U ovom radu su predstavljeni ključni rezultati GAP analize sprovedene na uzorku od 585 studenata i 218 profesora i nastavnog osoblja iz Srbije, Hrvatske, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, kao i dalji koraci u ovom projektu. Projekat se realizuje u partnerstvu sa sledećim institucijama: Fakultet zdravstvenih studija iz Rijeke, koji je i koordinator projekta, Elektrotehnički institut Nikola Tesla iz Beograda, Univerzitet u Donjoj Gorici, Medicinski fakultet iz Graca, Internacionalni Burč univerzitet, Institut Verlab iz Sarajeva, kompanija B-Solutions iz Tivta i Međunarodna akademija nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini.

Ključne reči: kritičko mišljenje, nauka, obrazovanje, nano-učenje, učenje na daljinu, virtuelna razmena

Biografija predavača

Luka je rođen je 1997. godine u Valjevu. Osnovne i master studije završio je na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, na smeru Signali i sistemi, gde je stekao temeljna znanja iz oblasti obrade signala, mašinskog učenja, sistema upravljanja i ugrađenih sistema. Trenutno je na doktorskim studijama iz oblasti upravljanja sistemima i obrade signala. Profesionalnu karijeru započeo je praksom u kompaniji ENEL d.o.o, gde se bavio PLC programiranjem i razvojem modela za obuku. Od februara 2021. godine zaposlen je u Institutu „Nikola Tesla“ u Beogradu kao embedded software inženjer. U okviru svog rada učestvuje u razvoju algoritama za sisteme pobuda sinhronih mašina, programiranju mikrokontrolera, industrijskoj komunikaciji i integraciji niskonaponske elektronike za procesnu kontrolu. Pored profesionalnog angažmana, aktivno se bavi naučnim radom, a njegovi istraživački interesi uključuju primenu mašinskog učenja u elektroenergetici, obradu signala i optimizaciju upravljanja elektroenergetskim sistemima. Autor je više naučnih radova, uključujući oblasti modelovanja sinhronih generatora i stabilnosti napona u mikromrežama sa priključenim vetroelektranama.